U fokusu - Bosna i Hercegovina

Rast BDP-a signal za veći rast ekonomije u Srpskoj

U ovim podacima se navodi da je rast BDP-a ostvaren 15 kvartala uzastopno.

"U trećem tromjesečju 2024. godine značajan realni rast bruto dodate vrijednosti zabilježen je u područjima trgovina na veliko i trgovina na malo, opravka motornih vozila, motocikala, saobraćaj i skladištenje, djelatnosti pružanja smještaja, pripreme i posluživanja hrane, hotelijerstvo i ugostiteljstvo za 8,1%, finansijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja za 5,7%, dok je realni pad bruto dodate vrijednosti zabilježen u područjima vađenje ruda i kamena, prerađivačka industrija, proizvodnja i snabdijevanje električnom energijom, gasom, parom i klimatizacija, snabdijevanje vodom, kanalizacija, upravljanje otpadom i djelatnosti sanacije (remedijacije) životne sredine za 3,7%, a od toga prerađivačka industrija za 3,3%", piše u podacima.

Tromjesečni bruto domaći proizvod (BDP) u Republici Srpskoj ima uzastopne pozitivne stope realnog rasta u posljednjih 15 tromjesečja.

"Prema prvim procjenama, ostvaren je realni rast bruto domaćeg proizvoda u prvom, drugom i trećem tromjesečju 2024. godine u odnosu na ista tromjesečja 2023. godine od 2,8%, 2,2% i 2,9%", piše u podacima Zavoda za statistiku Republike Srpske.

Ekonomista Saša Stevanović smatra da je realni rast BDP-a u trećem kvartalu pozitivan signal za donošenje odluka za naredni period.

"Ipak, naš cilj mora da bude 4 do 5%. Planski dokument kao što je budžet je pred nama. Njegove karakteristike su oprezno planiranje, nizak deficit i usmjerenost najvećeg dijela budžeta na socijalna i društvena davanja, penzije i zdravstvo, koje čine gotovo polovinu svih troškova budžeta. S obzirom na to da imamo stabilnost u finansijskom sektoru, koja se ogleda u relativno visokoj dobiti banaka i rastu od jedne trećine, može se očekivati rast dobiti privrede za četvrtinu. Znači da se kreira dodata vrijednost da se ona stvara. Kada se stvara dodata vrijednost, onda imamo rast BDP-a. Ovako kreirani rast je posljedica preraspodjele dohotka unutar sistema. Jer nije ovaj ekonomski rast stvoren većim izvozom. Naš izvoz je niži za oko 136 miliona. Gubitak u izvozu je najviše lociran u oblasti električne energije", objašnjava Stevanović za "Nezavisne novine".

Prema njegovim riječima, ohrabruje podatak da je izvoz prerađivačke industrije do kraja godine na nivou izvoza od prošle godine.

"Ipak, moramo imati na umu da su u toj industriji najveći izazovi na globalnom nivou. Vi imate jednu situaciju da je otežan pristup domaćem finansijskom tržištu, da je otežan pristup stranim tržištima našim javnim finansijama. To je rezultat geopolitike i politike, a ne čisto ekonomskih parametara. Kada imate otežan pristup, onda to usporava obrt novca u ekonomiji. Imate izazove u servisiranju obaveza. Obrt novca u ekonomiji uz nisku inflaciju znači veću ekonomiju. Najbrži obrt novca u ekonomiji je prilikom isplata plata, penzija, jer se one najbrže troše. Investicijama je potrebno vrijeme da se aktiviraju. Mi smo u četvrtom kvartalu, imamo u javnosti informaciju da je utvrđen Prijedlog budžeta za narednu godinu, da je napravljen rebalans naviše za ovu, da imamo rast javnih prihoda, da ne samo da je završeno finansiranje za ovu godinu, već i za narednu. Da se pažnja usmjerava na 2026. godinu. To znači da će se obrt novca ubrzati, a uz nisku inflaciju to znači da ćemo imati veću ekonomiju u četvrtom kvartalu. Ako znamo da gotovo i nema ekonomskog rasta u Italiji i Njemačkoj, da vidimo da je pala francuska Vlada, realni rast BDP-a od gotovo 3% je pozitivan signal, ali imamo prostora i treba brže da rastemo uz sva ograničenja koja imamo", zaključio je Stevanović.